Zgrada bivše Teritorijalne odbrane

MKSJ

Srpske snage su 1992. godine zatočavali Bošnjake i Hrvate u skučenom prostoru u nekoliko zatočeničkih centara u općini Teslić, gdje su ih surovo premlaćivali, a neki su usljed toga preminuli. Zatočenici su imali radnu obavezu i obavezu kopanja rovova. (para. 842. Stanišić i Župljanin, tom I, str. 272.), (para. 540., 810-812., 815. Krajišnik, str. 204., 292-293., 294.)

Srpske vlasti su 1992. godine u ovoj općini civile pretežno hrvatske i bošnjačke nacionalnosti držale zatočene u najmanje sedam zatočeničkih centara (Stanica javne bezbjednosti, magacin Teritorijalne odbrane na cesti prema rudniku Gomjenica i Vlajićima, u zatočeničkom centru u Pribiniću, u školi "Mladost", u teslićkom zatvoru, na stadionu fudbalskog kluba "Proleter" i u lječilištu Banja Vrućica). (para. 537-539. Krajišnik, str. 203-204.)

Iz zgrade SUP-a u Tesliću na kraju su ih premjestili u skladište TO-a u Tesliću i u zatočenički logor u Pribiniću, što je trajalo približno do početka oktobra 1992. godine. (para. 842. Stanišić i Župljanin, tom I, str. 272.)

U skladištu TO-a bilo je zatočeno od 100 do 130 muškaraca, Bošnjaka i Hrvata, koji su bili civili. Premlaćivani su svakog dana, a mnogi su prozvani, i nakon toga ubijeni. (para. 852. Stanišić i Župljanin, tom I, str. 275–276.), (para. 463. Brđanin, str. 172.)

Pripadnici policije i paravojnih formacija u skladištu TO-a ubili su nekoliko zatočenika. (para. 871. Stanišić i Župljanin, tom I, str. 281.), (para. 463. Brđanin, str. 172.), (para. 537., 718. Krajišnik, str. 203., 266.)

Za zatočeničke objekte u skladištu TO-a i zgradi SJB-a bili su zaduženi pripadnici rezervnog sastava milicije i lica u vojnim uniformama, a zločine u skladištu TO-a počinili su pripadnici milicije i “Crvenih beretki”, ili grupe “Miće”. (para. 463. Brđanin, str. 172.), (para. 870-871. Stanišić i Župljanin, tom I, str. 281.)

Od 3. juna 1992. pripadnici Vojske bosanskih Srba i rezervisti doveli su u Teslić od 100 do 120 Bošnjaka i bosanskih Hrvata iz okolnih sela. Prvo su ih zatvorili u zgradu SUP-a, a kasnije ih premjestili u skladište zgrade TO-a. (para. 463. Brđanin, str. 172.)

Okružni sud Doboj

Civili nesrpske nacionalnosti s područja Teslića su hapšeni kod svojih kuća i sprovedeni najprije u prostorije Stanice javne bezbjednosti, a zatim i u prostorije Teritorijalne odbrane. (M. P., str. 1., 6-7.)

Od nekih zatočenika je iznuđivan novac kako bi bili pušteni iz SJB-a i zgrade Teritorijalne odbrane. (M. P., str. 2., 11-12.)

U junu i julu 1992. je u logoru u zgradi Teritorijalne odbrane bilo istovremeno zatvoreno oko stotinu ili više ljudi nesrpske nacionalnosti u potpuno nehumanim uslovima. (M. P., str. 2., 12.)

Kantonalni sud u Zenici

U junu i julu 1992. je u logoru u zgradi Teritorijalne odbrane bilo istovremeno zatvoreno oko stotinu ili više ljudi nesrpske nacionalnosti u potpuno nehumanim uslovima. (Tomo Mihajlović, str. 2., 7.)

Neki zatočenici su po dovođenju u ovaj logor sredinom juna 1992. pretučeni i zastrašivani. (Tomo Mihajlović, str. 2., 58-60.)

Sud Bosne i Hercegovine

Logor u magacinskoj zgradi Teritorijalne odbrane je formiran u prvim danima juna 1992. i nastavio je funkciju logora prethodno formiranog u SJB-u. (para 139., 254. Predrag Markočević i Marinko Đukić, str. 41., 72.)