O projektu „Virtualna sjećanja“

Duže od tri decenije nakon rata, Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojenu državnu strategiju tranzicijske pravde niti sistematičan, pravedan i inkluzivan pristup memorijalizaciji. Umjesto zajedničkog i činjenicama zasnovanog suočavanja s prošlošću, procesi sjećanja često su prepušteni političkim interesima i lokalnim vlastima, što rezultira selektivnim obilježavanjem žrtava, negiranjem ratnih zločina i rastućim historijskim revizionizmom. U takvom okruženju, očuvanje sudski utvrđenih činjenica i stvaranje prostora za dostojanstveno sjećanje predstavljaju važan doprinos izgradnji trajnog mira i društvenog povjerenja.

Dokumentovanje činjenica i borba protiv dezinformacija o ratnim događajima ključni su stubovi rada Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), a ovaj projekat, koji se realizuje u partnerstvu sa organizacijom Pro Peace, predstavlja korak naprijed u digitalizaciji sjećanja i edukaciji javnosti.

Osnovni cilj projekta je jačanje odgovornosti institucija i angažmana građana u stvaranju sigurnog okruženja za civilno društvo i nezavisne medije, s posebnim fokusom na:

• Dokumentovanje neobilježenih mjesta stradanja: mapiranje i digitalna prezentacija lokacija koje su bile mjesta zatočenja, mučenja ili ubistava, a koje danas nemaju adekvatno spomen-obilježje;
• Borbu protiv revizionizma: suprotstavljanje poricanju sudski utvrđenih činjenica kroz pružanje provjerenih informacija i svjedočenja žrtava;
• Inkluzivnu memorijalizaciju: promovisanje pristupa sjećanju koji uključuje glasove svih žrtava, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.

Šta nudi platforma?

Inspirisani potrebom da se prevaziđu fizičke i političke blokade pri postavljanju spomenika, projekat koristi moderne tehnologije kako bi se sjećanje učinilo trajnim u digitalnom prostoru:

• Digitalna mapa sjećanja: interaktivni prikaz lokacija logora i mjesta stradanja širom BiH, sa detaljnim opisima zasnovanim na sudskim presudama i arhivskoj građi. Interaktivni prikaz zasniva se na Augmented Reality (AR) tehnologiji proširene stvarnosti;
• Multimedijalni sadržaji: video svjedočenja preživjelih, fotografije i dokumenti koji pružaju kontekst o događajima iz perioda 1992–1995. godine;
• Analitički tekstovi: serija istraživačkih priča koje dubinski analiziraju institucionalni otpor izgradnji spomenika i politizaciju kulture sjećanja;
• Podaci o masovnim grobnicama: kroz Memorandum o saradnji (MoU), potpisan s Međunarodnom komisijom za nestale osobe (ICMP), platforma sadrži podatke o masovnim grobnicama širom Bosne i Hercegovine, uključujući broj ekshumiranih i identificiranih osoba na svakoj lokaciji. Ova komponenta predstavlja posebno značajan segment projekta jer su brojne masovne grobnice i dalje neobilježene, uprkos činjenici da Zakon o nestalim osobama Bosne i Hercegovine predviđa njihovo obilježavanje i zaštitu.

Zašto je ovo važno?

U Bosni i Hercegovini postoji više od stotinu mjesta stradanja koja ni tri decenije nakon rata nisu adekvatno obilježena ili se nalaze pod kontrolom lokalnih vlasti koje ne dozvoljavaju njihovu memorijalizaciju. Istovremeno, brojni lokaliteti masovnih grobnica ostaju bez obilježja i javnog priznanja njihovog značaja za porodice nestalih i širu zajednicu.

“Virtualna sjećanja“ služe kao digitalni spomenik koji nije moguće ukloniti, uništiti ili zabraniti, osiguravajući da sjećanje na žrtve ostane sačuvano za buduće generacije, istraživače i mlade ljude koji o ovim događajima uče u podijeljenom obrazovnom sistemu. Kroz kombinaciju tehnologije, istraživačkog novinarstva, sudski utvrđenih činjenica i podataka o nestalim osobama, projekat doprinosi stvaranju inkluzivnije kulture sjećanja i suprotstavljanju negiranju zločina i historijskom revizionizmu.

Projekat podržava Evropska unija kroz Tematski program za ljudska prava i demokratiju.

Ova aplikacija je izrađena uz finansijsku pomoć Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Udruženja Balkanske istraživačke mreže Bosne I Hercegovine i ni pod kojim okolnostima se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije.

Uputstvo za korištenje

Augmented Reality (AR) ili proširena stvarnost centralni je segment “Virtuelnih sjećanja”, koji omogućava korisnicima da ožive spomenike uz pomoć tehnologije. Odabirom aplikacije na mapi ili sa liste lokacija dobijate osnovne informacije o svakom neobilježenom mjestu stradanja, dok detaljni pregled nudi detaljan pregled sudski utvrđenih činjenica, fotografija i video svjedočanstava, te medijskih izvještaja o specifičnoj lokaciji.

Odabirom centralnog AR segmenta (crveno dugme), na svakoj lokaciji dobijate 3D prikaz spomenika predloženog za ovu lokaciju. Ovaj segment nudi vam mogućnost izbora pozicioniranja spomenika u prostoru, uz pomoć kamere vaših mobilnih uređaja, što možete učiniti biranjem ove opcije u donjem desnom uglu vašeg ekrana.