Koštana bolnica

MKSJ

Od aprila 1993., HVO je pokušao prisiliti jedinice Armije BiH da napuste općinu, a 19. aprila 1993. godine HVO je razoružao i zatočio 183 pripadnika Armije BiH u kasarni u Gubavici. (para. 1896. Prlić i ostali, tom II, str. 512.)

Početom augusta 1993., drugi talas žena, djece i starijih osoba iz općine Stolac stigao je u školu u Aladinićima/Crnićima iz drugih zatočeničkih centara HVO-a, među kojima iz fabrike TGA i “Koštane bolnice”, kao i iz grada Stoca. (para. 1980. Prlić i ostali, tom II, str. 530.)

“Koštanu bolnicu” je u maju 1993. godine HVO rekvirirao i bolesnike vojnim kamionima premjestio iz bolnice u kasarnu u Grabovini, u Čapljini, u kojoj su bolesnici bili zatočeni bez medicinske njege. (para. 2008. Prlić i ostali, tom II, str. 536.)

Bošnjaci koje je HVO uhapsio u općini Stolac bili su zatočeni u “Koštanoj bolnici” u periodu između maja i oktobra 1993., a među njima su bili Bošnjaci pripadnici HVO-a i Armije BiH, kao i muškarci koji nisu pripadali nijednim oružanim snagama. (para. 2012. Prlić i ostali, tom II, str. 537-538.)

Između juna i oktobra 1993., HVO je zatočenike iz “Koštane bolnice” odveo u druge zatočeničke centre HVO-a, kao što su zatvori u Gabeli i Dretelju. (para. 2012. Prlić i ostali, tom II, str. 537-538.)

Dvojica zatočenika u “Koštanoj bolnici” početkom augusta 1993. preminula su usljed povreda nakon premlaćivanja, dok je jedan zatočenik preminuo u “Dretelju” od povreda koje su mu nanesene u bolnici. (para. 2015-2016. Prlić i ostali, tom II, str. 538-539.)

Krajem septembra je od zadobijenih povreda usljed premlaćivanja preminuo još jedan zatočenik, dok je drugi, također pretučen u “Koštanoj bolnici”, ubrzo prebačen u zatvor u Gabeli, gdje je preminuo. (para. 2017-2018. Prlić i ostali, tom II, str. 539-540.)

Dok su se nalazili u “Koštanoj bolnici”, brojni zatočenici su bili podvrgavani premlaćivanju, uključujući štapovima, kundacima pušaka, opasačima, nogama stolica, šakama, gumenim palicama, i zlostavljanju na druge načine, uključujući i podvrgavanje elektrošokovima. (para. 2017., 2020-2032. Prlić i ostali, tom II, str. 539., 540-543.)

Sud Bosne i Hercegovine

Tokom jula i augusta 1993. veći broj muškaraca bošnjačke nacionalnosti uhapšen je od strane pripadnika HVO-a i zatvoren u “Koštanu bolnicu”, a neki su prebacivani u logore “Dretelj” i “Gabela”. (para. 243., 251., 258. Mile Pažin i Vide Krešić, str. 64., 66-68.)

Vrhovni sud Federacije BiH

Bošnjačko stanovništvo, koje se na području općine Stolac nije moglo slobodno kretati i krilo se po kućama, prisilno je odvođeno od svojih domova i “smještano” u “Koštanu bolnicu”, a kasnije u “Dretelj” kod Čapljine. (M. R. – presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, str. 12.)

“Koštana bolnica” je pretvorena u zatvor, čije upravljanje je bilo u nadležnosti HVO-a, gdje su dovodili civile bošnjačke nacionalnosti. (M. R. – presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, str. 13.)

Krajem jula i početkom augusta 1993. su od strane pripadnika HVO-a fizički zlostavljani i premlaćivani zatočenici u “Koštanoj bolnici”. (M. R. – presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, str. 3-4., 15-17., 23-27., 29-30.)

Kantonalni sud Mostar

Bošnjačko stanovništvo, koje se na području općine Stolac nije moglo slobodno kretati i krilo se po kućama, prisilno je odvođeno od svojih domova i “smještano” u “Koštanu bolnicu”, a kasnije u “Dretelj” kod Čapljine. (Draženko Vidić, str. 25.), (Drago Palameta, str. 9-10.)

Krajem jula i početkom augusta 1993. su od strane pripadnika HVO-a fizički zlostavljani i premlaćivani zatočenici u “Koštanoj bolnici”. (Draženko Vidić, str. 1-3., 7-10., 16.), (P. M. i A. K., str. 4-9., 19-23., 27-31.)

Neki od zatočenika u “Koštanoj bolnici” su mučeni strujom. (P. M. i A. K., str. 5., 18-19., 26.)

Krajem septembra 1993. je jedan od zatočenika, pod prijetnjom za život, izveden iz “Koštane bolnice” da traži one što su se krili u šumi. (Drago Palameta, str. 3., 14-15.)

Maltretiranja zatočenih u “Koštanoj bolnici” su se nastavila krajem septembra i početkom oktobra 1993. (Niko Obradović, str. 1-2., 11-13.)