Kasarna Viktor Bubanj
Kraljice Jelene 88, 71000 Sarajevo- Naslovnica /
- Lokacije /
- Kasarna Viktor Bubanj
1992. – 1994.
Bivši vojni objekat Jugoslovenske narodne armije, koji danas čini kompleks pravosudnih institucija BiH u kojem su smješteni Državni Sud i Tužilaštvo, nakon početka rata u BiH je pretvoren u zatvor u kome su zatočavani civili srpske nacionalnosti.
Sudske činjenice
Sud BiH
Oružani sukob na području grada Sarajeva, a tako i općine Novi Grad, počeo je 5. aprila 1992. postavljanjem srpskih barikada na Mojmilu, Grbavici i Aerodromskom naselju (radi se o utvrđenju Sudskog vijeća iz ovog predmeta, dok je Vijeće u predmetu “Mandić“, preuzimajući utvrđene činjenice pred MKSJ, konstatiralo da je oružani sukob počeo 6. aprila 1992.). (para. 405. Senad Džananović i Edin Gadžo, str. 96.)
Bivša kasarna “Viktor Bubanj“ krajem juna 1992. počinje funkcionirati kao vojni pritvor koji je obezbjeđivala Vojna policija, a kasnije kao pritvor pri Okružnom vojnom sudu u Sarajevu. (para. 238-240. Ramiz Avdović i Vintila lulain Nicolae, str. 67-68.)
U “Viktor Bubnju“ je bio zatočen veliki broj civila srpske nacionalnosti gdje su gotovo svakodnevno bili izloženi nehumanom i nečovječnom postupanju od strane pojedinih stražara. (para. 316-317. Ramiz Avdović i Vintila lulain Nicolae, str. 84.)
Civili su hapšeni i odvođeni na ispitivanja na različitim lokacijama na području grada, da bi potom bili dovedeni u kasarnu “Viktor Bubanj“. (para. 184. Ramiz Avdović i Vintila lulain Nicolae, str. 54.)
Fizička maltretiranja i batinanja su konstatirana od juna do kraja novembra 1992., a zatočenici su najčešće tučeni u hodniku vojnog zatvora, dok su prolazili kroz špalir i u ćelijama. (Ramiz Avdović i Vintila lulain Nicolae, str. 5-6., 95-105., para. 372-419.)
Neki od zatočenih su prilikom premlaćivanja gubili svijest. (Ramiz Avdović i Vintila lulain Nicolae, str. 5., 82., para. 307.)
Među zatvorenicima je bilo i žena. (para. 197. Ramiz Avdović i Vintila lulain Nicolae, str. 58.)
Za podrumske prostorije stambenih zgrada na Trgu ZAVNOBiH-a broj 21. i 27. je zaključeno da su bili zatočenički objekti gdje su zatvorena lica u istim bila izložena nehumanim uslovima, psihičkom i fizičkom maltretiranju, te izvođena na prisilni rad. (para. 434-448. Senad Džananović i Edin Gadžo, str. 101-103.)
Krajem jula 1992. su rasformirani ovi zatočenički objekti, te su neki zatvorenici odvedeni u “Viktor Bubanj“, neki u Centralni zatvor, dok su neki pušteni svojim kućama, a tom prilikom im je pružena mogućnost da se izjasne da li žele da idu u razmjenu ili žele da ostanu u Sarajevu i priključe se Armiji RBiH. (para. 217. Senad Džananović i Edin Gadžo, str. 59.)
Duplo mršaviji, s traumatičnim iskustvima. Takvim se Dragomir opisuje po izlasku iz zatočeništva u objektu bivše kasarne “Viktor Bubanj” u Sarajevu, gdje je u skučenim ćelijama svjedočio nasumičnim premlaćivanjima zarobljenika. Danas se na mjestu njegovog zatočenja nalaze Tužilaštvo i Sud BiH, bez spomenika koji bi budućim generacijama poručio da su tu nekada bili zarobljeni ljudi.
Dragomir Pejović, Kasarna “Viktor Bubanj”, SarajevoPovezani sadržaj
Kasarna Viktor Bubanj
Kraljice Jelene 88, 71000 Sarajevo